• ISMedSace.jpg
  • ISNaSatonosi.jpg
  • ISNeizvrcani.jpg
  • ISVelikePcele.jpg
  • NaLetu1.jpg
  • NaOkviru.jpg
  • pcela-maslacak.jpg

Skora događanja

Uto Stu 20 @19:00 - 08:00PM
Predavanje doc.dr.sc. Marin Mihaljević Žulj
Uto Pro 04 @19:00 - 08:00PM
Predavanje Ivica Cvetković, dr .med.
Uto Pro 18 @19:00 - 11:00PM
Godišnja skupština
Ispis

BORAŽINA ( Borač)

Napisao/la Branko Piculek. Objavljeno u Medonosno bilje

 

 foto: Sl.Dalmacija                                           

                                              BORAŽINA (borač)

     Borago officinalis

     Boražina je jednogodišnja zeljasta biljka iz obitelji boražinovki (gavez,noćurak i dr.).Korijen je dobro razvijen i podnosi velik broj različitih tala.Stabljika je uspravna vrlo razgranata,prekrivena dlaćicama,visine do 80 cm.Nije previše čvrsta te je kod jačih kiša sklona polijeganju,dok su listovi jajoliki, zadebljali također prekriveni dlačicama.

foto:B.Piculek

Ispis

GORUŠICA-pradavna biljka ,nove mogučnosti

Napisao/la Branko Piculek. Objavljeno u Medonosno bilje

         Gorušica je naziv za skupinu biljaka iz porodice kupusnjača,roda brassica i sinapis ,a poznajemo je po senfu od čijeg sjemenja se isti proizvodi. Sama biljka  potječe iz Azije gdje su je od pradavnih vremena ljudi koristili kao ljekovitu i začinsku biljku,a u Europu su je prenijeli Rimljani,prvo u Englesku,od kuda  se je dalje proširila Europom

                  U Hrvatskoj je zovu gorušica bijela ili crna,muštrada,vrzina ili slačica.

       foto: www.themajka

Ispis

NEDOTIK-osvajač

Napisao/la Branko Piculek. Objavljeno u Medonosno bilje

 (impatiens glandulifera lat.,žljezdasti nedirak,nedotik)   

       Nedotik ili nedirak je biljka koja nastanjuje i raste  u poplavnim i močvarnim područjima .Domovina mu je Indija i to zapadni obronci Himalaja ,a u Europu je donesen 1839 godine gdje je u Londonu uzgajan kao ukrasna, a nakon toga i MEDONOSNA biljka.

+

foto:www.invazivke.si

Ispis

VODOPIJA-CIKORIJA

Napisao/la Branko Piculek. Objavljeno u Medonosno bilje

                      

                                    VODOPIJA

                            (CICHORIUM INTHYBUS L.)

 

              literatura: Veroljub Umeljić (2001)

                              Sergej Frenbacher (2001)

                               www.plantea.com.hr

 

                    Cikorija ili narodnim imenima :vodopija,indivija, zubica,konjogriz,zubica,žučenica,modrica, je biljka koja je široko rasprostranjena na području cijele  Europe.Nalazimo je uz putove, na pustim i neobrađenim zemljištima,livadama pašnjacima, a postoji i kultivirani soj koji se uzgaja i iz čijeg se korijenja radi bijela kava u kojoj su ne tako davno uživale naše bake i djedovi ,a i poneki od nas i dan danas.

   foto: Piculek B.

Ispis

BAGREM- jeste li ste znali ?

Napisao/la Branko Piculek. Objavljeno u Medonosno bilje

 (Robinia pseudoacacia L.)

  Korištena građa Šumarskog fakulteta , Sveučilišta u  Zagrebu.

   Prvi bagrem je u Europu prenio Robin, po kojem je ovo stablo dobilo ime. Godine 1601. u Parizu, zasađen je prvi bagrem, a odakle se zahvaljujući svojim ekološko uzgojnim svojstvima vrlo brzo proširio po cijeloj Europi, najprije kao drvo za parkove. Kasnije je postao i vrlo pogodna vrsta za pošumljavanje pustih terena, pješčanih i bujičnih područja.Zanimljivo je da 300 godina nakon prve pojave i oko 150 godina nakon pošumljavanja, bagrem kao kultura pokriva više od 200000 ha tla u Europi.

Ispis

Turopoljska metvica

Napisao/la Branko Piculek. Objavljeno u Medonosno bilje

            Prilikom jednog od niza predavanja organiziranog od strane naše udruge u periodu 2015/2016 godine, u kojem je bilo vrlo dobrih i kvalitetnih predavanja i predavača , nakon predavanja uz „kavicu“ u „čavrljanju“, od jednog gospodina čuo sam izraz "Turopoljska metvica". Zabilježio sam to u svoj notes. Nakon nekog vremena , po svom običaju, počeo sam malo istraživati. Koja je zapravo to biljka?

Ispis

SREMZA (Prunus padus)

Napisao/la Branko Piculek. Objavljeno u Medonosno bilje

    Otkako se bavim pčelarstvom, gledam na svijet malo drukčijim očima. Otkrio sam da svakim danom sve više promatram biljke oko sebe u svojoj okolini. Analizom bilja iz svog okoliša i utjecaja vremenskih promjena na njih, došao sam do spoznaje kako u našim šumama nestaju divlje vrste trešnji, jabuka i krušaka koje su nama pčelarima jako bitne u proljetnoj paši. Nedavno sam vozeći se Zagrebom naletio na prekrasno stablo visine cca. 15 metara punog bijelih cvjetova koji su intenzivno mirisali po medu. Na temelju opojnog mirisa odmah sam pomislio da se radi o medonosnoj biljci.​

Ispis

Katalpa (Catalpa bignonioides)

Napisao/la Ana Brajković. Objavljeno u Medonosno bilje

Porodica: Bignoniaceae

Rod: Catalpa

Vrsta: Catalpa bignonioides 

 

Značaj katalpe u pčelarstvu

Cvate u lipnju i srpnju. Šimić (1980) i Umeljić (2004) navode da je katalpa bogata nektarom, vrlo dobro medi, te je pčele rado posjećuju, a daje i nešto peludi.

Ispis

Zvjezdan

Napisao/la Milorad Pletikapa. Objavljeno u Medonosno bilje

                Zvjezdan je biljka koja  uglavnom cvijeta u rujnu. Velika većina biljki tada je već ocvala pa ovu biljku pčele puno posjećuju i prikupljaju nektar i pelud. Pošto imam zvjezdan na dva pčelinjaka  svjedočio sam tom, može se reći napadu, pčela na cvijet zvjezdana. Zato predpostavljam da bi relativno veće površine mogle pomoći pri prezimljavanju  pčelinjeg društva. 

               Porijeklo zvjezdana je iz Sjeverne Amerike. Uspijevaju na osunčanim mjestima, a ako se nađe na sjenovitom mjestu gdje ne struji zrak, podložna je pepelnici. Vole laganu, vlažnu i odvodnjenu zemlju te umjereno plodno tlo. Cvijet joj je u najrazličitijim nijansama ružičaste i ljubičaste boje.

Ispis

Matičnjak

Napisao/la Milorad Pletikapa. Objavljeno u Medonosno bilje

                  Matičnjak (Melissa officinalis L.) u narodu ima još mnogo imena kao što su: melisa, pčelinja ljubica, pčelinja trava, čelinjak, medenka, limunka i još mnogi drugi. Svi narodi mediteranskog područja, od kud i potječe matičnjak, povezivali su ovu drevnu biljku  sa pčelama, pa otuda i njen botanički naziv koji je u stvari nastao od grčke riječi za pčelu – melissa.

 U starom Rimu biljka je bila posvećena Jupiterovoj kćeri Dijani, božici mjeseca, lova i divljih životinja. Grci su po nekim spisima koristili biljku za liječenje prije više od 2000 godina, a i vjerovali su da kada se stavi grančica matičnjaka u praznu košnicu, da će se u tu košnicu pčele zasigurno naseliti.

Povezani članci

Prijava

Mighty Free Joomla Templates by MightyJoomla