• ISMedSace.jpg
  • ISNaSatonosi.jpg
  • ISNeizvrcani.jpg
  • ISVelikePcele.jpg
  • NaLetu1.jpg
  • NaOkviru.jpg
  • pcela-maslacak.jpg

Skora događanja

Uto Sij 30 @19:00 -
Predavanje Ivan Tucaković
Uto Velj 13 @19:00 -
Predavanje Dragutin Jureša
Ispis

Katalpa (Catalpa bignonioides)

Napisao/la Ana Brajković. Objavljeno u Medonosno bilje

Porodica: Bignoniaceae

Rod: Catalpa

Vrsta: Catalpa bignonioides 

 

Značaj katalpe u pčelarstvu

Cvate u lipnju i srpnju. Šimić (1980) i Umeljić (2004) navode da je katalpa bogata nektarom, vrlo dobro medi, te je pčele rado posjećuju, a daje i nešto peludi.

Zanimljivosti

Englezi je zovu indijanski grah, zato što su Indijanci sušili i bojali njene sjemenke te ih nosili kao ures (Russell, Cutler, 2004). Podrijetlo imena je iz jednog indijanskog dijalekta u Sjevernoj Americi, a rasprostranjena je u južnom dijelu SAD-a: Florida, Georgija, Mississippi (Lanzara, Pizzetti, 1984).

 

Morfološke karakteristike                                                                    

Brzorastuće je listopadno ukrasno stablo, visoko do 20 m (Lanzara, Pizzetti, 1984), kod nas raste u visinu do 15m. Krivudavog je debla, krhkih grana te široko-razgranate okruglaste krošnje.

 

Listovi su jednostavni, srcoliki pri vrhu naglo ušiljeni, s lica goli, a s naličja dlakavi (Stefanović, 1983). Zeljasti su i često na granama smješteni u pršljenovima (Lanzara, Pizzetti, 1984). Prema Idžojtić (2009) mogu biti dugački 15-25 cm, a široki 13-23 cm, nalaze se na peteljkama dugim do 16 cm. Zelene su do zeleno-žute boje, koja u jesen prelazi u zlatnožutu. Neugodnog su mirisa kad se protrljaju/zgnječe.

 

Cvate u lipnju i srpnju, 6-8 godina nakon sadnje, a može doživjeti i više od 100 godina starosti. Cvjetovi su mirisni, krupni dužine oko 5 cm. Skupljeni u metličaste cvatove duge 20-25 cm (Stefanović, 1983). Trubastog su oblika (slika1) sa pet nepravilnih režnjeva  dva  manja odozgo i tri  veća odozdo,  bijele su boje sa žu­tim prugama i točkama bakrene boje sve do ždrijela unutar vjenčića (Lanzara, Pizzetti, 1984).     

 

Catalpa bignonioides.jpg

Slika 1. Cvjetovi Catalpa bignonioides - katalpa (prema izvoru: http://www.deepdale-trees.co.uk/trees/2013/09-Catalpa-bignonioides.html)

 

Nakon cvjetova pojavljuju se uski, valjkasti plodovi; tobolci, dužine 20 do 40 cm. Preko zime ostaju visjeti na stablu, a u proljeće se uzdužno otvaraju (Stefanović, 1983).Tobolci su slični mahunama, sadrže mnogobrojne sjemenke, koje sazrijevaju u jesen. Sjemenke su duguljaste  i spljoštene obavijene bijelim dlakama na oba kraja (Slika 2).

 

neočišćena sjemenka catalpe

Slika 2. Sjemenka Catalpa bignonioides – katalpa (foto: Brajković, 2008)

 

Primjena

Često se koristi u parkovima kao ukrasna vrsta. Sadi se pojedinačno (soliter), u skupinama, i drvoredima te na kosinama radi stabilizacije terena. Spada u skupinu medonosnih drvenastih vrsta. Bilo bi je dobro imati pokraj pčelinjaka, jer kako pčelama zbog nektara, tako može dobro poslužiti i pčelarima. Zbog svoje široke krošnje koja stvara veliki hlad može biti mjesto na kojem će pčelar odmoriti za ljetnih vrućina, osluškujući rad svojih ljubimica.

Catalpa bignonioides koristimo kao podlogu za cijepljenje drugih vrsta i kultivara. Najčešći kultivari  su: Catalpa bignonioides  'Aurea' -zlatnog lišća i Catalpa bignonioides 'Nana' - grm, kuglaste krošnje i niskog rasta.

Osim Catalpa bignonioides poznatije vrste su još i Catalpa speciosa (srcolistna katalpa) i Catalpa hibrida koje su također medonosne (Šimić, 1980).

 

Uzgojni uvjeti

Prilagodljiva je, podnosi mrazeve, ali se preporučuje mlade biljke zaštititi u prvoj godini. Voli sunčano mjesto i najbolje uspijeva za vrućih ljeta. Za rast joj je potrebno duboko plodno, ocjedito no ne presuho tlo. Otporna je na gradska onečišćenja.

 

Razmnožavanje

        1. Generativno razmnožavanje
       Sjeme sijemo u proljeće kada se zemlja zagrije, i to oko 2-3 g po dužnom metru na dubinu od oko 1 cm. Masa 100 sjemenki izmjerena preciznom vagom iznosi 1,8217 g. Vrlo brzo klija u tlu tako da se već nakon 2-3 tjedna pojavljuje klica.

Tri tjedna prije sjetve poželjno je primijeniti tretman hladne stratifikacije 0,5-1ºC, premda katalpa dobro klija i bez tretmana. Prve godine može narasti i 30-50 cm, jednogodišnje sadnice se presađuju na uzgojnu plohu gdje se uzgajaju sljedeće 3-4 godine (Stilinović, 1987. prema Brajković et al. 2008). Prema Brajković et al. (2008) klijavost sjemena bez tretmana iznosi  96%, a klijavost sjemena sa tretmanom hladne stratifikacije i skarifikacije  98%, stoga nije uočena bitna razlika između tretiranih i netretiranih  sjemenki, razlika klijavosti iznosi svega 2%. Tretman sjemenki vrste Catalpa bignonioides nije potreban s obzirom na veliki postotak klijavosti, ali se ipak preporuča ako se želi dobiti veći rast klijanaca i ranija pojava kotiledona.


       2.Vegetativno razmnožavanje

     Dobro odrvenjelim reznica­ma (Lanzara, Pizzetti, 1984), korijenskim reznicama (Stefanović, 1983) i cijepljenjem krajem ljeta za dobivanje raznih kultivara.

 

Literatura:

  1. Brajković, A.; Cerovski, I.; Halić, F.; Hodja, M. 2008. Stručni projekt: Generativno razmnožavanje odabranih dendroloških vrsta. Agronomski fakultet, Sveučilište u Zagrebu.
  2. Idžojtić, M. 2009. Dendrologija list. Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet. 188-191
  3. Lanzara, P.; Pizzetti, M. 1984. Drveće.  Mladinska knjiga, Ljubljana. 235
  4. Russell, T.; Cutler, C. 2004. Svjetska enciklopedija drveća. Leo-commerce, Rijeka 161
  5. Šimić, F. 1980. Naše medonosno bilje. Znanje, Zagreb. 95-96
  6. Stefanović, V. 1983. Šumarska enciklopedija 2. Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb 232
  7. Umeljić, V. 2004. U svijetu cvijeća i pčela: atlas medonosnog bilja 1. Split. 376-377

Izvori s web stranica:

  1. Deepdale Trees <http://www.deepdale-trees.co.uk/trees/2013/09-Catalpa-bignonioides.html> Pristupljeno 18. ožujka 2014.

 

 

 

                                                       

 

 

 

 

 

Prijava

Mighty Free Joomla Templates by MightyJoomla