Ažuriranje evidencije pčelara i pčelinjaka 2019. za Hrvatski pčelarski savez

Poštovani pčelari,
 
Upravni odbor Hrvatskog pčelarskog saveza na sjednici održanoj 03.11.2018. godine donio je ODLUKU o rokovima provedbe ažuriranja Evidencije pčelara i pčelinjaka (EPP) za
2019. godinu. Ministarstvo poljoprivrede dalo je naputak o vremenu prikupljanja obrazaca
Godišnje dojave broja pčelinjih zajednica (prilog 3) i Upis u Evidenciju pčelara i pčelinjaka
(prilog 2) temeljem uredbe EU 2015/1366 .
 
Na temelju odluke HPS-a i naputka ministarstva svi su dužni predati PRILOG 3 koji je došao u "Hrvatskoj pčeli", te ga točno, čitko, pregledno i potpuno ispunitikako bi ostvarili prava koja im pripadaju! Opširnije...
Ispis

Prilog povijesti pčelarstva na području Turopolja

Napisao/la Branko Piculek. Objavljeno u Zanimljivosti

- 1 -
Damir Mudrinjak
PRILOG POVIJESTI PČELARSTVA
NA PODRU
ČJU TUROPOLJA

Najstariji zapis o pčelarstvu na području Turopolja nastao je 1270. u Želinu (u Ribnici kraj
Novog
Čiča) Tada je, povodom biskupova zahtijevanja da se crkvena desetina plaća samo u
novcu, o sporu vo
đena rasprava. Na kraju je odlučeno da se iznimno desetina od pčelarenja
pla
ća u naturi. Prema registrima desetina iz XV. i XVI. st. vidljivo je da je držanje pčela kod
turopoljskih kmetova bilo znatno. Preko 150 kmetova, po
četkom XVI. st., imalo je ukupno više
od 600 košnica. Zbog monopolisti
čkog položaja hrvatskog plemstva, budući da je kmetovima
kupnja i prodaja meda i voska bila odlukom Sabora zabranjena, trgovina medom i voskom bila je
ograni
čena.

 

 

Svojedobni župan Zagrebačke županije Nikola Škrlec Lomnički je, kasnije, kao pravnik,
sudjelovao u izradi zakona iz oblasti narodnog gospodarstva. Inzistirao je na neophodnom
prosvje
ćivanju naroda. Na potrebu angažiranja pčelarskih stručnjaka i neophodnost praktičnog
ovladavanja novim tehnikama uzgoja p
čela ukazao je 1791. u cilju oporavka pčelarstva i
njegova naprednog razvoja..


foto: pu Turopolje

U 27 sela oko Velike Gorice 1885. ima oko 400 pčelinjih zajednica u raznim košnicama
(od slame ili šiblja premazane blatom, ponegdje u odrezanim dupljama drveta pa i sklopljenim
od dasaka). Tada je p
čelinjaka bilo samo u ponekim školama.
Najviše p
čelara je na području kotara Velika Gorica sredinom prve polovine XX. st. bilo
na podru
čju općine Vukovina. Tu je 1929. održana jednomjesečna prva seljačka izložba
Hrvatskog Radiše. P
čelari su izložili svoje košnice, pčele, strojeve i med. Zabilježeno je da su
nagra
đeni Janko Galeković koji ima najveći broj pčelinjih zajednica (53) i Janica Stipčić koja ima
najljepši p
čelinjak i cvjetnjak (36 pčelinjih zajednica). Tijekom izložbe pčelarsko društvo iz Velike
Gorice je održalo svoju skupštinu.
Od 1935. p
čelarstvom se počeo baviti Franjo Čunčić te kasnije sin Slavko, od kojega je
djelatnost nastavila njegova k
ći kao obiteljsko pčelarstvo Antolčić. Dugu tradiciju preuzeo je
njezin sin Miroslav koji od 2014. p
čelarsku djelatnost obavlja u svom trgovačkom društvu
“Apisarij”.
Svestrani p
čelar Radovan Petrović osnovao je 1947. poznatu Pčelarsku centralu a od
1955. se bavio proizvodnjom pripravaka na bazi p
čelinjih proizvoda (dodataka prehrani i
prirodne kozmetike) i smatra se za
četnikom apiterapije. Od 1993. njegova kći Snježana Mašović
vodi obrt “Radovan Petrović” u Velikoj Gorici, koji nastavlja tradiciju proizvodnje mješavina
p
čelinjih proizvoda.
U Vrbovu Posavskom od 1978. p
čelarstvo se bavio Antun Varžak, ponajprije sa 30-tak
košnica, ali je ubrzo sa svojih 500 p
čelinjih zajednica njegova obitelj postala značajanim
dobavlja
čem Pčelarske centrale. Za nastavak obiteljskog pčelarstva članovi obitelji osnovali su
1994. obrt a 2009. trgova
čko društvo.
Svoje p
čelarenje je u Donjem Dragonošcu 1983. pokrenuo Antun Fanuko i ubrzo je to
postaje velik obiteljski posao. Ve
ć 1991. osnovan je obrt a od 1994. trgovačko društvo “Medoflor” koji se, osim pčelarskom proizvodnjom, bavi otkupom i prodajom meda u Hrvatskoj i
inozemstvu.
Nekada slavna P
čelarska centrala je 1990-tih godina doživjela nesavjesnu pretvorbu
društvenog vlasništva i privatizaciju, uslijedilo je njeno razdvajanje 1996. na p
čelarsku
- 2 -
proizvodnju i pčelarsku trgovinu. Trgovačko društvo Pčelarska centrala – Trgovina doo djeluje do
danas a proizvodno trgova
čko društvo Pčelarska centrala dd je 2000. završilo u stečaju i 2004.
prestalo postojati. Od 2002. u Petrovini Turopoljskoj djeluje novo trgova
čko društvo Mellita –
P
čelarska centrala doo čiji je većinski vlasnik Kutjevo dd.
Koli
čina pčelinjih zajednica je 2003., po općinauma, iznosila: Kravarsko 113, Lekenik
368, Martinska Ves 158, Orle 73, Pisarovina 143, Pokupsko 467, Stupnik 26 i Velika Gorica
1465.
U Velikoj Gorici je 2005. osnovana p
čelarska udruga “Turopolje” koja okuplja pčelare s
podru
čja Velike Gorice, Kravarskog, Pokupskog, Orla i Zagreba.
Svoje je prebivalište u Velikoj Gorici, a u Ribnici i svoj p
čelinjak, imao učitelj u Žumberku i
Slavoniji Stjepan Majsec (1924.–2011.), rodom iz Hrvatskog zagorja. Objavio je više od stotinu
članaka u pčelarskom časopisu i diljem Hrvatske održavao mnogobrojna predavanja. Autor je
dragocjenog p
čelarskog priručnika Pčelarenje LR i AŽ košnicama, koji je objavljen 2006. a čija
promocija je održana 2007. u velikogori
čkoj knjižnici Galženica.
U zavi
čajnom Muzeju Turopolja 2011. održana je, suradnjom s pčelarskom udrugom
“Turopolje”, svojevrstna etnografska izložba o p
čelarstvu “Slatki život”.
U Donjoj Lomnici je sjedište trgova
čkog društva “Antičević” kojega je 2015. osnovala
Klaudija Miškovi
ć, kći pčelara Pera Antičevića iz Solina poznatog po proizvodnji ljekovitog
Zelenog meda.
Turopoljski p
čelari su većinom amateri i hobisti, nekolicina pčelara bavi se pčelarenjem
kao dopunskim zanimanjem, a najmanje je profesionalnih p
čelara. Najviše pčelara ima na
podru
čju Grada Velike Gorice a mnogo manje u općinama Kravarsko i Orle. U Hrvatskom
p
čelarskom savezu 2016. je u spomenute tri jedinice lokalne samouprave registrirano 112
p
čelara i 2 pčelarska trgovačka društva. Od ukupno 5303 pčelinje zajednice 106 pčelara, koji
imaju do 100 košnica, ima prosje
čno 35 pčelinjih zajednica a 9 pčelara, koji imaju više od 100
košnica, ima prosje
čno 196 pčelinjih zajednica. U Velikoj Gorici je registrirano stotinjak selećih i
četrdesetak stacioniranih pčelara. Na području Općine Kravarsko osim nekoliko stacioniranih
p
čelara ima desetak selećih a u Općini Orle svega nekoliko selećih i nekoliko stacioniranih
p
čelara.
Zajedni
čkom aktivnošću nekoliko udruga građana iz Novog Čiča, Vukomerića i Velike
Gorice u Velikoj Gorici je 2017. osmišljen, prvi u Hrvatskoj, edukativni p
čelarski park. Na desetak
tisu
ća četvornih metara planirana je sadnja drveća i grmlja interesantnih za pčele te postavljanje
raznih oblika košnica.
Diljem Turopolja po
četkom 2018. registrirano je četrdesetak ovlaštenih objekata za
proizvodnju p
čelinjih proizvoda namijenjenoj javnoj potrošnji te za punjenje i pakiranje pčelinjih
proizvoda. Ovlaštene objekte ima po jedan p
čelar u Buševcu, Donjem Dragonošcu, Gornjem
Stupniku, Mraclinu i Velikoj Mlaki, po dva p
čelara su u Donjoj Lomnici, Dubrancu, Kravarskom,
Martinskoj Vesi i Novom
Čiču, četiri pčelara su u Lekeniku i 22 u Velikoj Gorici.
Literatura:
- Vj(ekoslav) K(oščević).: “Pčelarstvo u okolici Velike Gorice”, “Hrvatska pčela” br. 4/1885, Osijek, 1885.;
- Tadija Smi
čiklas: “Diplomatički zbornik kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije, Zagreb, 1905.;
- Ivka Plut: “Napredno p
čelarstvo u Turopolju”, “Hrvatska pčela” br. /1929., Osijek, 1929.;
- Enciklopedija hrvatske povijesti i kulture”, Zagreb, 1980.;
Internetske stranice:
- http://www.dzs.hr;
- http://www.kronikevg.com;
- http://www.pcela.hr
- http://www.veterinarstvo.hr;

Prijava

Mighty Free Joomla Templates by MightyJoomla