• ISMedSace.jpg
  • ISNaSatonosi.jpg
  • ISNeizvrcani.jpg
  • ISVelikePcele.jpg
  • NaLetu1.jpg
  • NaOkviru.jpg
  • pcela-maslacak.jpg

Skora događanja

Nema događanja
Ispis

BAGREM- jeste li ste znali ?

Napisao/la Branko Piculek. Objavljeno u Medonosno bilje

 (Robinia pseudoacacia L.)

  Korištena građa Šumarskog fakulteta , Sveučilišta u  Zagrebu.

   Prvi bagrem je u Europu prenio Robin, po kojem je ovo stablo dobilo ime. Godine 1601. u Parizu, zasađen je prvi bagrem, a odakle se zahvaljujući svojim ekološko uzgojnim svojstvima vrlo brzo proširio po cijeloj Europi, najprije kao drvo za parkove. Kasnije je postao i vrlo pogodna vrsta za pošumljavanje pustih terena, pješčanih i bujičnih područja.Zanimljivo je da 300 godina nakon prve pojave i oko 150 godina nakon pošumljavanja, bagrem kao kultura pokriva više od 200000 ha tla u Europi.

.

   Osim povoljnih bioloških i ekonomskih svojstava bagrema, njegovu širenju pridonijela je i osobina da odgovara potrebama manjih posjednika, pa je i prozvan „hrastom siromašnih“, dok je početkom 20. stoljeća u Mađarskoj držan za „ nacionalno drvo“.  Cilj zasađivanja prvenstveno je bilo dobivanje građevinskog drveta, ogrjeva, zaštita od erozije,ali i kao stočna hrana. Čest je u drvoredima, na putovima, uz ceste i u šumarcima uz obrađivane poljoprivredne površine.

          Prema podacima bagrem je poslije eukaliptusa i nekih plemenitih topola, jedna od najpoznatijih brzorastućih vrsta.

           Kod nas u Hrvatskoj bagrem je najrasprostranjeniji na područjima sjeveroistočne Hrvatske, gdje se može naći na različitim tipovima zemljišta (tla). Heliofilna je vrsta drva kojoj je za razvoj potrebno mnogo svjetla. Lista pod kraj travnja ili početkom svibnja, a cvate vrlo obilno polovicom svibnja (neke podvrste i hibridi nešto duže i kasnije), ima vrlo kvalitetno drvo s čime mu je primjena veoma široka, brz rast, velik i obilat porast izdanaka te male zahtjeve prema zemljištu.

   Od štetnika i bolesti ne stradava mnogo, dok su kao štetnici poznati neki od insekata koji napadaju listove početkom proljeća i pred kraj ljeta kad pojedini insekti  ulaze u samo stablo gdje se gnijezde i razmnožavaju. Takva stabla izgledaju kao opržena, te zaostaju u rastu i napredovanju. Tu se mogu pridodati i razni glodavci, divljač koja u nedostatku druge hrane glođe koru ili grize korijenje.

U mladim šumama, bagrema osobito je osjetljiv na klorozu i nakrivljenost mladica, koje su krhke i lako pucaju nakon čega iz panja potjera i do više desetaka novih mladica, što u konačnici usporava rast stabla.

Bagrem je naša najmedonosnija biljka, od kojeg pčele proizvode blagi, ugodan, gotovo bezbojan i vrlo kvalitetan med, obzirom na  njegovu znatnu rasprostranjenost, veliku mednost, zasluženo je jedna od najvažnijih medonosnih biljaka za pčelare.

Dakle bagrem se može saditi na svakom onom mjestu koje nije iskorišteno za druge svrhe, gdje su šume nestale i gdje se uviđa njegova potreba, a odgovaraju mu prirodni uvjeti.

U prošlosti je bagrem uzgajan isključivo u parkovima kao ukrasna biljka pa tako niti danas nije izgubio to značenje zbog  obilate cvatnje i lijepog izgleda krošnje i debla.

            Postoje mnogi varijeteti bagrema koji se uzgajaju kao ukrasne biljke, a razmnožavaju se cijepljenjem (kalemljenjem) to su :

-robinia ps.var.semperflores –cvjeta više puta tijekom godine,

-bagrem uskog čunjastog habitusa,

-bagremi s okruglom krošnjom, poznati i kao kuglasti bagrem,

-bagremi uskih, složenih, krupnih listova, bagremi bez bodlji i

-bagrem svijetloružičasti.

  Za sadnju medonosnih bagremovih šuma dolaze u obzir medonosne i dvonamjenske vrste bagrema. U Mađarskoj postoji pet vrsta oplemenjenih bagrema za POTREBE PČELARSTVA: ružičasti AC tip, debreceni- 2,3 i tip četiri, svijetloružičasti, mačuški, te još neke vrste već navedenih. Zbog posebno pčelarskih potreba (Mađarska) smatra se da je potrebno podizanje dvaju tipova bagremovih šuma. Prvi  je od pčelarskih oplemenjenih vrsta koje uspijevaju i u ravnicama dok drugi na lošijim terenima. 

Slika 4. i 5. Cvijet i stablo hibrida bagrema sa ružičastim cvijetovima, izvor www diplonlandespfleger.de i www.herrenkampergarten.de

 Bagrem dobro uspijeva gotovo svugdje, no ne treba ga saditi na dobrim terenima koje treba prepustiti autohtonim vrstama ili poljoprivrednim kulturama. Njime treba osvajati terene gdje će doći do izražaja  njegova sposobnost vezivanja zemljišta. Za sadnju novoosnovanih šuma, nakon duboke obrade zemljišta (gdje je to moguće) preporuča se sadnja mladicama u sustavu mreže 2,5x1 m.

  S poljsko-šumskih područja bagrema stiže najčišći med, a s tamošnjeg cvijeća pčele se vračaju zdrave i vesele,  pa bi i bagremu pčelari svakako

 trebali pridavati posebnu pažnju kako bi naše pčelice mogle sakupiti što više ZDRAVOG I KVALITETNOG MEDA.

               Slika 6. Cvijet bagrema sa pčelom, izvor www.pcela-vucjak.org

 

Povezani članci

Prijava

Mighty Free Joomla Templates by MightyJoomla

Joomla! Debug konzola

Sesija

Informacije profila

Korištenje Memorije

Upiti baze podataka